Skvoterski online priručnik

Uvod
Ovaj priručnik sam preveo sa engleskog i prilagodio prilikama u Srbiji. Smatram da su gotovo sve stvari iste, osim malih razlika u zakonodavstvu.
Smatram da je ovaj priručnik neophodan, iz više razloga. U Srbiji se zadnjih godina slilo više hiljada izbeglica, a mnogi od njih nemaju nikoga da im pomogne, u Beogradu je do sada registrovano oko 1221 beskućnika, a tu su takodje i na hiljade Roma/kinja koji žive u kućicama od kartona i šper ploče, na zauzetoj zemlji. Postoje naravno i anarhisti (i drugi anti-autoritarci) kojima je zauzimanje potrebno kako zbog besplatnog stanovanja tako i zbog stvaranja sopstvenih kulturno-društvenih centara u kojima će ispuniti svoje potrebe. Na kraju texta ćete naći i adrese praznih prostora za skvotiranje/zauzimanje u Beogradu.

Zašto zauzimati/skvotirati?
Nastanjivanje je osnovno pravo svakoga i besmisleno je da prostor (kuća, njiva, skladište, itd) bude prazan i da propada kada tolikim ljudima treba makar krov nad glavom, struja, voda, baštica, itd. Interes društva ne može biti blagostanje pojedinca već blagostanje cele zajednice. Na žalost stigli smo do beskrupuloznog tržišta, a krenulo se sa izvlačenjem pravnih instituta iz rimskog robovlasničkog prava u 12 i 13 veku, od strane glosatora i postglosatora, naravno sa ciljem da to posluži vladajućoj klasi. Zato ljudi imaju pravo da negiraju takvu nepravdu, kako zakone tako i savremeno robovlasničko tržište. Siromašni najviše osećaju tegobe takvog tržišta.

I sudovi i policija su štićenici tog sistema nepravde, a takodje i parlament, u kome se donose zakoni u interesu bogatih koji finansiraju te iste političke partije. Tako su siromašnima oduzeta sva prava. Zato je veoma bitno da se ljudi modjusobno podrže, organizuju i dignu buku u javnosti, ne bi li zadržali prostor koji su zauzeli. Ne treba dozvoliti policiji da izbaci skvotere a da niko za to ne sazna.

Znači, jevtino mesto za stanovanje je veoma teško ili nemoguće naći, pogotovo zbog niskih nadnica koje sve te troškove ne mogu da pokriju. Oni koji su mislili da će država da im dodeli stan, čekali su godinama i ništa nisu dobili. Pošto su mnogi ljudi na ulici ili žive u kućicama od šper ploča, treba proširiti svest skvotiranja medju njima. Pogotovo je strašno tokom zimskog perioda.

Skvotiranje je dakle osnovna potreba mnogih ljudi, jer mnogi nemaju osnovna prava - pravo da imaju krov nad glavom - a postojeći sistem samo stvara nove beskućnike i stvara sve veće stanarine, što je logična posledica sistema koji se bazira na profitu i svojini a ne na potrebama ljudi. Sva državna i privatna svojina jeste kradja kojom se oštećuje narod tj. zajednica. Zato smatram da je vreme da se ljudi obaveste kako o skvotiranju tako i o donošenju odluka putem konsenzusa, što su prvi koraci u širenju anarhističke svesti i stvaranju osnove/baze sa koje ljudi mogu dalje da nastave borbu za ostvarenje sistema koji će ispuniti njihove potrebe. Nakon toga ljudima neće biti problem da imaju krov nad glavom, da ostvare svoje duhovne potrebe, a pogotovo neće verovati ni u kakvu vlast.

Ko poseduje prazne prostore?
Prazne prostore obično poseduju državni organi ali su usled lošeg upravljanja i birokratizma totalno zaboravili na neku imovinu. Postoje takodje prostori kojima nije rešen pravni status tj. sporno je ko je vlasnik. U takvim slučajevima, sudjenja traju godinama i takvi prostori su veoma pogodni za zauzimanje. Nema ko da izda nalog da se ljudi izbace, a i može im biti u interesu da neko održava imovinu dok se ne reši pitanje ko je vlasnik. Privatni vlasnici takodje mogu da imaju zapuštenu imovinu, iz raznih razloga (žive u inostranstvu, a imovina im ovde propada, ne održavaju je; ili su umrli i nemaju naslednika, itd).

Državna imovina
Kod imovine koju poseduju državni organi, kad primete da je došlo do zauzimanja, uglavnom će tražiti razgovore/pregovore. Naravno, dok oni primete može proći dosta vremena. Kada otkriju i kada zahtevaju da se imovina napusti, odredite 2-3 pregovarača koji ce otići da pregovaraju sa onom osobom koja ima ovlašćenje da odlučuje o imovini. Razgovarajte direktno sa tom osobom.

Privatna imovina
Privatni vlasnici su malo grublji i teraće vas da napustite imovinu ili će pozvati policiju da to urade. Obično neće biti nikakve tužbe nakon toga, pogotovo ako se pruža otpor i ako se privuče pažnja javnosti. Bitan je prvi kontakt sa komšijama, gde treba da pokažete da ste otvoreni i ljubazni, jer će i njih ispitivati o vama.

Kako sve to da učinim?
Nalaženje praznih, neodržavanih prostora nije toliko teško. Spolja se vidi da je kuća zapuštena, razbijena, bez prozora, itd. Prvo treba pažljivo da udjete jer možda ipak tu žive neki stari ljudi, ili se neko ubacio pre vas, zato pokucajte za svaki slučaj i slobodno kažite da tražite prostor za život ako se neko pojavi. Ako nema nikog, proverite u kakvom je stanju kuća: kakvi su podovi i zidovi, da li je bezbedna za život (povedite nekog sa sobom ko se razume u te radove da vas posavetuje), koliko prostorija ima, šta je sa instalacijama za struju i vodu... i da li je to sve u skladu sa vašim potrebama. Nakon toga ćete znati šta treba da donesete/obavite da bi prostor profunkcionisao.

Bitno je da saznate ko je vlasnik, da biste znali ko može da zahteva od vas da izadjete odatle i samim tim sa kim treba da pregovarate. Samo vlasnik i lice koje on ovlasti mogu da vas izbace tj. da zahtevaju da izadjete. Komšije to ne mogu, a policija samo ako je dobila takav zahtev od vlasnika. Naravno, policija i sama deluje protiv ljudi za koje znaju da zauzimaju prostore bez odobrenja vlasnika, što je protivzakonito, ali je moguće da se nadjete na ulici pa ćete onda morati da tražite drugo mesto. Zato je najbolje da imate advokata jer onda moraju da paze na svoje ponašanje. Ako nemate para za advokata, udružite se sa drugima u zauzimanju pa ćete skupiti.

U opštini možete uvek da saznate ko je vlasnik. Ne mogu vam zabraniti da dobijete te informacije iako su službenici naporni.

Ulaženje u ovakve prostore nije teško jer su uglavnom zapušteni pa nisu ko zna kako zaključani. Ako ipak jesu, razvalite pa se vratite kasnije. Tako neće nikog uhvatiti ako ih neko pozove. Ako nema policije unaokolo, udjite. Nakon toga niko ne može da dokaže da ste vi razvalili.

Obično prodje nekoliko dana pa i nedelja dok vlasnik primeti da je neko zauzeo imovinu. To vreme treba iskoristiti da se kuća zajednički zauzme, proveri u kakvom je stanju, namesti sopstvena brava, proveri instalacija, namesti sve to da profunkcioniše....prvih nekoliko nedelja, ili dok ne dobijete saglasnost vlasnika, probajte da uvek neko bude u tom prostoru. Potražite takodje podršku drugih ljudi, skvotera, itd. Nakon tog vremena možete da se opustite jer je teže izbaciti grupu ljudi nego pojedinca, a i teže je izbaciti nastanjene osobe nego one koji samo povremeno koriste neko zauzeto mesto. Ako treba, zabarikadirajte se kad neko hoće da vas izbaci.

Voda, struja, itd.
Ovi resursi koji su neophodni za život, ne mogu nikom biti zabranjeni, čak i ako se zna da ste samovoljno zauzeli prostor. Može se samo zahtevati od vas da platite. Napravite dogovor.

Ako je voda isključena, nadjite gde i uključite je ponovo, nakon provere slavina i instalacije. Ako je isključena sa gradske mreže, pozovite ih da priključe, platite neku sumu novca, ali im kažite da vas je vlasnik pustio da tu živite i da je on u inostrantsvu, ili tako nešto. Na žalost, ako je WC uništen, moraćete da napravite novi.

Isto to važi i za struju i gas.

Šta kaže zakon?
Ovde su isečci iz dva zakona:
ZAKON O STANOVANJU (Ceo Zakon)
II. KORIŠĆENJE STANOVA
Član 5: Stambene zgrade i stanovi koriste se po osnovu prava svojine na stanu i po osnovu zakupa. Ako se neko lice useli u stan ili zajedničke prostorije stambene zgrade bez pravnog osnova ili koristi stan bez zaključenog ugovora ili je poništen pravni osnov po kome je zaključen ugovor, vlasnik stana, odnosno lice koje ima pravni interes, može kod opštinskog organa nadležnog za stambene poslove da zahteva njegovo iseljenje.
Postupak za iseljenje iz stava 2. ovog člana je hitan.
Žalba na rešenje o iseljenju lica koje se uselilo u stan ili zajedničke prostorije stambene zgrade bez pravnog osnova, ne zadržava izvršenje rešenja.

V. KAZNENE ODREDBE
Član 54: Novčanom kaznom od 100 do 1.000 novih dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj gradjanin koji se useli u stan ili zajedničke prostorije stambene zgrade bez pravnog osnova.

ZAKON O OSNOVAMA SVOJINSKOPRAVNIH ODNOSA (Ceo Zakon)
Član 32: Na pokretnu stvar koju je njen vlasnik napustio pravo svojine stiče lice koje je uzelo tu stvar u državinu sa namerom da je prisvoji (okupacija), ako zakonom nije drukčije odredjeno.
Na nepokretnost se ne može steći pravo svojine okupacijom.

Moje mišljenje: Vlasnik nema samo prava nad imovinom već i obaveze prema društvu, da se ponaša kao savestan vlasnik. To znači, da je dužan da imovinu održava i da je privodi njenoj nameni (da obradjuje njivu, da održava kuću, itd) a ako to ne radi, onda druga lica imaju pravo da to zauzmu i da je održavaju i privode nameni. Naravno, time se stiče pravo korišćenja a ne vlasništva. Vlasništvo se stiče nakon 20 godina, putem održaja. Za Evropu, mislim da važi da ako skvoteri ostanu u zauzetom prostoru 48h od prijavljivanja policiji da su tu, onda mogu da budu izbačeni samo sudskom odlukom, a sudjenje traje mesecima (ako se ne postigne ovako dogovor sa vlasnikom da vas pusti da ostanete). Mislim da je verovatno tako i kod nas (jer se dosta toga podudara sa zakonima u Evropi), ali se to mora proveriti kod advokata. Pošaljite i pismo sebi na tu adresu, što će vam koristiti na sudu da dokažete da ste ušli unutra da biste stanovali.

Da dodam ono što sam preveo sa engleskog (mada je to u Australiji). Nemate prava kao skvoter, ali ako vam se preti izbacivanjem onda ima načina da ga odložite ili da pregovarate i da dobijete dozvolu da ostanete. Kod pregovora pazite da ne podlegnete lažnim obećanjima, da će imovina da se renovira, da se imaju planovi, itd. Ako odbijete da izadjete ipak možete biti uhapšeni, ali će vas brzo pustiti (ako ste se nasilno sukobili sa policijom onda će podići tužbu za to), nakon fotografisanja i uzimanja otisaka...
Toliko za sada, internacionalni sajt za skvotiranje: http://Squat!Net
Tu je i Damjanov diplomski rad na: http://sr.wikipedia.org

Tekst je napisan 2003. Nakon toga sam saznao da advokati nemaju želje da se zezaju oko toga, bar ne besplatno. A i nije svaki advokat stručan za sve oblasti pravnog sistema. Treba naći nekog ko se bavi imovinskim stvarima. Nakon mog obilaska zapadnih skvotova 2004 i 2006. godine došao sam do shvatanja da skvotiranje ostaje samo zauzimanja prostora za život ako zajednica koja živi u tom prostoru nema idejnu premisu, težnju za ostvarenjem anarhizma. Zauzeti kuću da bi se stvorila hijerarhija unutra je za mene besmisleno, tako da smatram da se skvotom može zvati samo politički aktivna zajednica/komuna koja živi u zauzetom prostoru i koja teži ostvarenju anarhističke slobode.